Fa'afefea ona sili atu ona lelei le ola fa'atasi o le Solar Power ma le City Ecosystems

E ui ina fa'atupula'ia le va'aiga masani a le la i 'a'ai tetele i le lalolagi, ae o le aotelega e le'i lava fa'atalanoaga e fa'atatau i le a'afiaga o le ola ma le fa'agaioiga o taulaga ona o le fa'aofiina o le la.E le o se mea e ofo ai o le tulaga lea.A uma mea uma, o le malosi o le la o loʻo vaʻaia o se tekinolosi mama ma lanu meamata e (faʻatusatusa) faigofie ona faʻapipiʻi, tausia, ma faia i se auala sili ona taugofie.Ae e le fa'apea o le tele o le fa'aaogaina o le la e leai ni lu'itau.

Mo i latou o lo'o fa'anaunau e va'ai fa'ateleina le fa'aogaina o tekinolosi a le la i le aga'i i luma, o se malamalamaga sili atu pe fa'apefea ona fa'amanuiaina le fa'aogaina o le taulaga i le fa'alapotopotoga fa'anatura i totonu o le atunu'u, fa'apea fo'i ma le mafaufau i so'o se lu'itau o lo'o iai i lenei vaega.I lenei tulaga, o John H. Armstrong, Andy J. Kulikowski II, ma Stacy M. Philpottlomia talu ai nei Malosi'aga fa'afouina i le taulaga ma fa'alapotopotoga fa'anatura: tu'ufa'atasia o la'au ma la'au fa'apipi'i i le eleele e fa'ateleina ai le tele o arthropod o vaega fa'atino autu.”,i le Urban Ecosystems international journal.Na matua fiafia lenei tusitala e fesootai maJohn H. ArmstrongAvatar e faatalanoaina e le Solar Magazinemo se faatalanoaga o loo siomia ai lenei lomiga ma ona sailiiliga.

Fa'apipi'i i luga ole la'au fa'atūina ole la e lata ane ile fa'alava ole la

Faafetai mo lou taimi, Ioane.E mafai ona e taʻu atu sina mea itiiti e uiga i lou talaaga ma lou fiafia i lenei matata?

O a'u o se Polofesa Lagolago o Su'esu'ega Si'osi'omaga i le Iunivesite o Seattle.Ou te suʻesuʻeina suiga o le tau ma faiga faʻavae tumau, faʻamuamua i taulaga ma isi malo faʻapitonuʻu.O su'esu'ega va'ava'ai e taua tele i le fa'atalanoaina o lu'itau ua fa'atupula'ia, ma sa ou fiafia e fa'atino lenei su'esu'ega ma a'u so'o-tusitala e su'esu'e ai a'afiaga o le fa'anatura o le atina'e o malosiaga fa'afouina i taulaga o lo'o fa'aosoina i se vaega e faiga fa'avae o le tau.

E mafai ona e tuʻuina atu i le aufaitau se "snapshot" aotelega o lau suʻesuʻega?

O le suʻesuʻega, lomia iFa'anatura i le taulaga, o le tagata muamua lea e va'ai i le fa'atūlagaina o le malosi o le la ma meaola eseese.Na matou taula'i atu i fa'alava o pakaga a le la ma arthropods, o lo'o fa'atino ai sao taua i fa'alapotopotoga fa'anatura i le taulaga, va'ava'ai i a'afiaga o nofoaga ma avanoa fa'asao.Mai nofoaga su'esu'e e valu i San Jose ma Santa Cruz, Kalefonia, na matou iloa ai o le tu'ufa'atasia o la'au fa'atasi ma fa'apogai o le la e aogā, fa'ateleina le tele ma le fa'atamaoaigaina o arthropods taua fa'alesiosiomaga.I se faapuupuuga,e mafai ona manumalo fa'alavalava mo le fa'aitiitia o le tau ma le fa'aogaina o meaola faanatura, aemaise lava pe a fa'atasi ma vao.

Arthropod Abundance in Vegetated Solar Canopies vs. Isolated Canopies
Le tele o Arthropod ile la'au la'au la'au fa'atasi ma fa'alava tu'ufua

E mafai ona e fa'amatala atili si'osi'omaga pe aisea na filifilia ai vaega fa'apitoa, fa'ata'ita'iga pe aisea na filifilia ai le 2km radius mo nofoaga su'esu'e e valu o lo'o fa'aalia i lenei su'esu'ega?

Sa matou su'esu'eina le tele o mea e nonofo ai i le lotoifale ma fa'afanua e pei o le mamao i la'au lata ane, le aofa'i o fugala'au, ma uiga o lo'o ufitia ai fanua e o'o i le 2 kilomita le mamao.Na matou aofia ai nei ma isi fesuiaiga e faʻatatau i isi suʻesuʻega-e pei o suʻesuʻega i faʻatoʻaga a alalafaga-ua maua e mafai ona avea ma taʻavale taua o nuʻu arthropod.

Mo soʻo se tasi e leʻi talisapaia atoatoa le malosi o malosiaga faʻafouina ma faʻalapotopotoga faʻanatura i totonu o taulaga, o le a sou manatu o le a le taua mo i latou e malamalama ai i lona taua?

O le fa'asaoina o meaola eseese i totonu o taulaga e taua tele i le tu'uina atu o le tele o auaunaga fa'anatura e pei o le fa'amamaina o le ea.E le gata i lea, o le tele o taulaga o loʻo i totonu o nofoaga e tele meaola eseese e taua mo meaola lamatia.A'o fa'atuputeleina le ta'imua o 'a'ai i suiga o le tau, e to'atele o lo'o va'ava'ai e atia'e le malosi o le la i luga o le eleele i pakaga ta'avale, fanua, paka, ma isi avanoa avanoa.

O malosiaga fa'afouina i le taulaga e mafai ona fa'atino se sao taua i le fa'aitiitia o le kasa oona, ae e taua fo'i le mafaufau i a'afiaga o fa'anatura ma meaola eseese.Afai e fa'asalaina e le atina'e paka ma isi nofoaga fa'anatura, o le a se aafiaga o le a iai?O lenei su'esu'ega ua fa'aalia ai o le malosi o le la i luga o le eleele i pakaga e mafai ona aoga mo le si'osi'omaga, aemaise lava pe a fa'apipi'i laau i lalo ole la.O le mea mulimuli, e tatau ona iloiloina aafiaga fa'alesiosiomaga o malosiaga fa'afouina i le taulaga ma saili avanoa mo fa'amanuiaga fa'atasi e pei o nei.

O a ni faaaliga na i ai i lenei suesuega na faateia ai oe?

Na faateia a'u i le tele ma le eseese o arthropods i lalo o fata paka o le la, ma le taua tele o le aafiaga o laau e tusa lava po o le a le isi itu o le laufanua.

I se tulaga lautele, o le a sou lagona e le o malamalama atoatoa taʻitaʻi lautele pe iloa le sailiga mo se faʻasao sili atu i totonu o tatou taulaga e faʻatatau i lenei suʻesuʻega?

E masani lava, o le taua o meaola eseese i totonu o le taulaga e le amanaiaina.A'o fa'alauteleina 'a'ai ma to'atele tagata e nonofo i 'a'ai, e mana'omia ona tu'ufa'atasia le fa'asao o meaola fa'anatura ma meaola eseese i fuafuaga uma o le taulaga.I le tele o tulaga, e mafai ona i ai avanoa mo faʻamanuiaga faʻatasi.

I tua atu o ana faaiuga autu, o a isi vaega e mafai e lenei suʻesuʻega ona maua ai faʻamanuiaga i le fausiaina o lo tatou malamalama?

O lenei su'esu'ega ua tu'ufa'atasia ai le fa'aitiitia o suiga o le tau ma le fa'asaoina o meaola eseese i totonu o le taulaga, e fa'ailoa mai ai o lo'o i ai avanoa e feso'ota'i ai faiga fa'avae o le tau, atina'e tau tamaoaiga i totonu o le atunu'u, ma le fa'asaoina o meaola faanatura.E fa'apena fo'i, e tatau i 'a'ai ona taumafai e tulituliloa le tele o sini tau atina'e gafataulimaina i le taimi e tasi ma saili fa'amanuiaga fa'atasi.E fa'amoemoe, o lenei su'esu'ega o le a fa'aosofia ai le fa'aopoopoina o le pulega ma su'esu'ega i a'afiaga o meaola faanatura ma avanoa fa'asao o le atina'eina o malosiaga fa'afouina i taulaga.

Ma le mea mulimuli, o lona malamalama i le lumanaʻi e le saʻo ae o le faʻaogaina o paka i totonu o lenei suʻesuʻega e tulaʻi mai ai se fesili e uiga i le lumanaʻi o taulaga e faʻatatau i taʻavale taʻavale, o le faʻatupulaia o galuega mai le fale (faʻafetai i se vaega i le coronavirus. ), ma le Co. O a ni auala e te lagona ai le suiga i le auala tatou te faʻaogaina ai avanoa e pei o pakaga i le lumanaʻi ona o mea taua ua taʻua e mafai ona i ai se aafiaga i le talatuu tumau ma le faʻaaogaina o lenei suʻesuʻega?

O taulaga e tumu i luga o le eleele tetele, e masani ona fesoʻotaʻi ma aʻafiaga leaga o le siosiomaga.Pe o pakaga taavale, nofoaga faatali pasi, plazas, po o mea faapena, atonu o na nofoaga o ni nofoaga lelei e mafaufau ai i le atinaeina o le la i luga o le eleele, ma e ono maua ai ni faamanuiaga mai le tuufaatasia o laau.

O su'esu'ega a John H. Armstrong ma ana uo e taua tele ia i tatou uma e naunau e va'ai i se fa'aoga sili atu o le la i le lumana'i.O le alamanuia o le la e leai se toʻatele o tagata vaʻai ma miti-ma e mautinoa lava e le o se mea leaga!Ae e mautinoa lava, o ia vaaiga e masani lava i lo latou tulaga lelei ma faavae malosi ma aoga e fausia ai.

A o'o mai i le lumana'i o 'a'ai, so'o se fa'amatalaga fou e fa'alautele ai lo tatou malamalama i le auala e sili atu le lelei ma le so'ofa'atasi o le la e tatau ona fa'amalo, ma fa'amoemoe e fa'atino e le au fa'atonu a le taulaga mo le aga'i i luma.A o tatou saili e vaʻai i taulaga o le lumanaʻi e mama, lanu meamata, ma faʻateleina i paneta o le la i luga o le auala, fale maualuluga, taavale felauaiga lautele, ma isi mea tetele.


Taimi meli: Ian-21-2021

Auina mai lau savali ia i matou:

Tusi lau savali iinei ma lafo mai ia i matou